Mantein tradisaun

Iha ne’e mak ita bele hetan testemuña furak husi inspirador sira ne’ebé servisu nafatin ho tradisaun moris!
Istória

Importante tebes atu mantein ita-nia tradisaun moris. Ida ne’e proteje ita-nia identidade kulturál no asegura transmisaun ita-nia kultura husi jerasaun ne’ebé boot liu ba jerasaun foun. Dala barak, kaer metin ba tradisaun sira bele hamosu negósiu no luta hasoru kiak iha rai-li’ur, haforsa feto vulneravel sira, no kontribui ba dezenvolvimentu turizmu.
Portal ne’e nakloke ba organizasaun hotu-hotu atu fahe sira nia misaun atu promove artezaun timoroan no ninia servisu. Se Ita-boot iha vídeo ka materiál seluk atu fahe iha nee, favór ida kontaktu ami.
Dala barak, kaer metin ba tradisaun sira bele hamosu negósiu no luta hasoru kiak iha rai-li’ur, haforsa feto vulneravel sira, no kontribui ba dezenvolvimentu turizmu.

Dala barak, kaer metin ba tradisaun sira bele hamosu negósiu no luta hasoru kiak iha rai-li’ur, haforsa feto vulneravel sira, no kontribui ba dezenvolvimentu turizmu.
Sanan rai – Arlo
Istoria kona-ba Sanan Rai
Arlo mak suku ida-ne’ebé kiak tebes ho família maizumenus na’in 56 ne’ebé iha subsisténsia agrikultura no dook husi eskola, doutór ka merkadu – hanesan komunidade atus ba atus iha Timor-Leste.
Iha área ida-ne’ebé kiak liu iha nasaun nee, komunidade ida-ne’ebé ema na’in 250 mak moris iha kiak nia laran, husi agrikultura subsisténsia, dook oras haat husi suku ne’ebé besik liu.
Maibe tradisionalmente Arlo mak sentru produsaun seramika iha illa Atauro maibé produsaun seramika ne’e troka ho metal no plástiku. Iha tinan 2014, feto na’in rua ho tinan 90 liu mak kaer ona koñesimentu nee, besik atu lakon. Empreza Diak nia servisu dirije komunidade remota ne’e , ne’ebé lidera husi avo-feto sira ne’ebé furak tebes , hodi transforma tradisaun ne’e ba jerasaun rendimentu – no orgullu – ba komunidade tomak.
Istoria furak kona-ba Arlo nia avo sira-nia moris
Arlo mak suku ida-ne’ebé kiak tebes ho família maizumenus na’in 56 ne’ebé iha subsisténsia agrikultura no dook husi eskola, doutór ka merkadu – hanesan komunidade atus ba atus iha Timor-Leste.
Iha área ida-ne’ebé kiak liu iha nasaun nee, komunidade ida-ne’ebé ema na’in 250 mak moris iha kiak nia laran, husi agrikultura subsisténsia, dook oras haat husi suku ne’ebé besik liu.
Maibe tradisionalmente Arlo mak sentru produsaun seramika iha illa Atauro maibé produsaun seramika ne’e troka ho metal no plástiku. Iha tinan 2014, feto na’in rua ho tinan 90 liu mak kaer ona koñesimentu nee, besik atu lakon. Empreza Diak nia servisu dirije komunidade remota ne’e , ne’ebé lidera husi avo-feto sira ne’ebé furak tebes , hodi transforma tradisaun ne’e ba jerasaun rendimentu – no orgullu – ba komunidade tomak.
Bainhira ekipa Empreza Diak hasoru nia, Joana ne’ebé tinan 96 sei hadeer iha tuku 4.30 dadeer atu prepara dadeer-moris ba nia família – oan 7, bei-oan 19 no bei-oan dala rua 7. Tuirmai nia serbisu iha ninia toos ki’ik no susar atu haree nia tuur durante loron tomak.
Joana fahe domin no koñesimentu kona-ba sanan rai ho nia viziñu no kolega Katerina, ne’ebé hela iha illa Atauro durante nia moris tomak! Sira mós hato’o sira-nia preokupasaun tanba sira la hatene saida mak loron tuirmai sei lori ba sira-nia família no komunidade. La iha servisu formál sira, falta ai-han no bee, edukasaun ladún di’ak, infraestrutura la eziste.
Sira nain-rua aprende husi sira-nia inan kona-ba arte “Sanan Rai” – Atauro nia husi sira nia inan. Katerina nia inan, Pele, komesa hanorin nia kuandu nia tinan 12. Katerina tuur no haree ninia inan nia servisu no tuirmai prátika mesak.
Uluk nia dehan katak presiza pelumenus dala 50 atu komesa halo sanan rai ho di’ak loos! Iha tempu ne’ebá sira troka”Sanan Rai” ho sasán seluk tanba no ida ne’e iha folin-boot. Infelizmente, maizumenus tinan 20 liubá ema para sosa “Sanan Rai” tanba sira bele sosa sanan besi no taxu. Entaun produsaun para ona. No ho ida ne’e pára mós interese husi jerasaun joven sira atu aprende arte nee. “Nee servisu ne’ebé fo’er no ami la bele fa’an” sira hatete. Ho apoiu husi Empreza Diak, Arlo nia avo-feto sira agora pasa ona sira-nia abilidade no koñesimentu ba sira-nia bei-oan sira no feto foin-sa’e na’in 25 liu mak uza tradisaun ne’e atu harii moris.
Tradisaun ida-ne’ebé hadi’a fali ona, no ho ida-ne’e ami troka komunidade remota nia moris! Ohin loron, Arlo nia bei-oan sira mak lori tradisaun ne’e ba futuru.
Tradisaun ida-ne’ebé hadi’a fali ona, no ho ida-ne’e ami troka komunidade remota nia moris! Ohin loron, Arlo nia bei-oan sira mak lori tradisaun ne’e ba futuru.
Empreza Di’ak
Video Testamuñu
Empreza Di’ak Ami fahe tertamuñu balun husi projetu, bele hare iha okos.
Mana Albertina (Arlo)
Bainhira tradisaun ne’e besik atu lakon, jerasaun foun la’o ba oin no prontu atu aprende husi sira-nia ferik-katuas sira atu nune’e sira bele kontinua prezerva no promove tradisaun antigu ne’e no transforma ida-ne’e ba atividade sira ne’ebé hamosu rendimentu.
Albertina hatete: Ami-nia avo-feto sira sai ferik-katuas no lakon sira-nia forsa loroloron, ida-ne’e halo ha’u sente responsabilidade morál atu aprende oinsá atu halo sanan-rai no kontinua tradisaun antigu nee.
Video kona ba Feira artezenatu
Bainhira ba Timor-Leste tenke vizita merkadu artezanatu ne’ebé akontese beibeik. Dalan di’ak tebes atu hasoru ema ne’ebé halo artezanatu no hatene sira-nia produtu no istória sira-nia – no mós atu apoia halo tradisaun sai sira nia buka moris!
Sra. Rebeca Baptista
Aprende oinsá mak Sra. Rebeca Baptista harii grupu ida no dezenvolve negósiu ki’ik, hodi prodús artezanatu hodi kria rendimentu ba membru ida-idak no hadi’a sira-nia família nia moris. Ida-nee hatudu katak buat hotu bele hahú husi feto ida-ne’ebé iha kbiit boot nia desizaun!
Sra. Ulda
Nia iha inisiativa atu kria grupu ida hodi halo atividade negósiu ki’ik sira hanesan hala’o restaurante ida hodi halo produsaun ba artezanatu (sestu, saku, biti, karteira no seluk tan). Nia mós harii grupu barak atu fahe esperiénsia ho nia kolega sira.
Mana Ulda hanesan lider naturál ida
Ho atividade negósiu sira ne’ebé Mana Ulda iha, nia mós hakarak envolve organizasaun sira seluk atu hetan esperiénsia barak liután no dezenvolve grupu sira seluk.
Ho ninia papél ativu Mana Ulda hetan koñesimentu, hasa’e nia família no grupu nia podér ekonómiku. Ulda Gusmao Pereira tinan 42, inan ba oan tolu no nia hela iha Uaru-Ana, Bikelivillage, Atauro.
Sra. Virginia
Habura human: ezemplu husi grupu feto no mane ne’ebé lidera husi feto ida.
Grupu ne’e harii iha tinan 2014 husi membru na’in 9 ne’ebé iha abilidade atu homan. Na’in tolu mak mane no feto na’in 6, no Mana Virgina mak lider ba grupu mistu nee.
Sira sempre hasoru malu dala rua iha semana ida atu prepara materiál, artezanatu no mós fahe informasaun ba malu. Sira fa’an produtu sira-ne’e iha sentru produsaun Makili, iha feira iha Dili ka iha loja Empreza Diak. Grupu ne’e halo luhu, bote,pasta no seluk tan.
Mana Virginia hatete: “Iha ami-nia grupu, ami mós inklui mane sira atu sira bele ajuda ami halo serbisu ne’ebé susar hanesan foti tali-tahan tanba ami tenke la’o dook no sa’e tali ba ida-nee.”
Nia mós temi katak mane balu mós hatene homan. Husi rendimentu ne’ebé sira hetan hodi fa’an produtu sira, osan balun tau iha kofre grupu hodi sosa materiál, instrumentu no nesesidade sira seluk ba sentru produsaun Makili nian. Osan restu fahe ba membru sira atu sosa ai-han ka fornese sira-nia família nia nesesidade.
Elementu xave ida ba susesu grupu ne’e nian durante tinan hirak-ne’e mak sira-nia kapasidade atu RESPEITU malu, Mane no Feto hamutuk. Sira agora membru na’in 12 ne’ebé fahe vizaun ne’ebé hanesan no servisu maka’as hodi promove sira-nia tradisaun, hatudu katak mundu ida-ne’ebé la iha violénsia hasoru feto mak posivel!
Sra. Teresinha
Grupu Biojoias: ezemplu kona-ba inkluzividade
Ida ne’e koñesidu la’ós de’it tanba sira-nia joallaria úniku, maibé barak liu tanba inkluzividade iha grupu nee. Fundadu iha tinan 2006 husi Aman Francisco (Brazil) no lidera husi Teresinha da Costa Soares. 90% husi membru grupu ne’e mak ema ho defisiénsia (hanesan tipu sensorial ka labele ko’alia no rona). Grupu ida-ne’e harii hodi fó oportunidade, esperansa no dalan atu espresa sira-nia lian ba feto sira ho defisiénsia sira.

Material Formasaun Empreza Di’ak

Formasaun hirak-ne'e hala'o dala barak husi Unidade Formasaun Empreza Diak iha Timor-Leste laran tomak iha tinan hitu liu ba, no sira hetan ona teste no kompletu iha prosesu nee.
