Homan Lisa Telu

Caicasa, Suco Maubara, Liquica, Dili, Timor-Leste

+ 670 7675 6322.

Kona-ba

Produtu: Homan

Grupu Lisa Telu Homan asiste impaktu profundu ne’ebé arte Homan tebe iha vida feto sira nian, sai parte integral ba sira nia existénsia loron loron nian. Tradisaun ida ne’ebe loke tempu ida ne’e, laos deit foti sira nia eredita kultural maibé mós sai fonte vital ba rendimentu feto sira nian. Prosesu kriasaun produtu Homan hahu ho esforsu kolektivu feto sira no sira nia esposu sira nian ne’ebé fo apoiu.

Hamutuk sira kolekta fo’u aiun, halo fundu ba variedade riku husi kriasaun di’ak ne’ebé sei akontese. Ho liman no dedikasaun ba sira nia arte, artis sira ne’e tece mosak bokor, kotuk, bulsa, no inklui mos ai fulan no lafaek delicadu iha sira nia desenhos. Dominasaun feto sira nian ba téknika antiga ne’e fó garanti ba produsaun peça excepsional ne’ebé hatudu funsionalidade no beleza. Atu hadi’a kriasaun sira ne’e, feto sira hetan inspirasaun husi ambiente natural sira nian. Sira uza kór ne’ebé hetan husi fatin no árvores, halo sira nia kriasaun tebebele iha matan ho tinta organika. Uniaun harmoniozu entre natureza no abilidade tebebele sira nian rezulta iha produtu ne’ebé realmente formozu.

Prátika produtu Homan ne’e diversu hanesan nesesidade sira ne’ebé sira serbí. Bokor oin sira foti nia nafatin iha atividade agrikultura, transporta hahalok sira nia bainaka husi fatin agrikultura ho hanoin ne’ebé liu-liu lian no efisiénsia. Enkuantu, kotuk kiik laos deit fo vasu ne’ebé fásil ba ai-han, maibé mós hanesan fo seguransa ba ita boot sira nia hahan valorozu iha seremonia kultural. Ba feto sira grupu Lisa Telu Homan, tebebele Homan laos deit arte, maibé mós mekanizmu sustentabilidade, poderio no preservasaun kultural. Kriasaun sira ne’ebé sira halo laos deit hatudu sira nia abilidade artístika maibé mós transporta ho sira nia lejasi husi jenerasaun liuhusi jenerasaun. Ho kada peça tebebele ne’ebé tece ho matenek, feto sira ne’e kontinua honra sira nia eredita, selebra sira nia identidade, no hato’o beleza Homan nian ne’ebé hakmaran.

 
Perfil Grupu

Husi fundasaun iha tinan 2008, Grupu Homan Lisa Telu dezenvolve sira nia abilidade artizanal. Hanesan lidera grupu ne’e, Olivia Serao, grupu ne’e kompostu husi ema 10 ne’ebé talentu (9 feto no 1 mane) hamrik iha misaun atu promove no prezerva arte destakadu kriasaun tebebele.

Naran “Lisa Telu” iha signifikadu boot, ne’ebé hetan husi lian Tokodede, ne’ebé simboliza esénsia “Uma Sagrada”. Iha kultura tradisionál Timor-oan, uma sagrada halo servisu hanesan fatin aswain ba ita nia hahan valorozu no fatin ne’ebé seremonia kultural halo akontese. Liuhusi adoção naran ne’e, grupu ne’e hakarak hato’o hanoin ba eredita ninin sira nian no hadi’a prátika tradisionál sira nia nivel foun. Ho dedikasaun ba sira nia arte, Grupu Homan Lisa Telu hetan rekoñesimentu di’ak ba sira nia kriasaun tebebele. Kada kriasaun hanesan sertifikadu ba sira nia dominasaun, inklui téknika no padraun ida-idak ne’ebé nafatin hasoru tempu. Liuhusi sira nia servisu, grupu ne’e hakarak selebra beleza kriasaun tebebele sira no asegura sira nia legadu ne’ebé mak nafatin. Sira hanesan baner nian, hakarak halo servisu iha spiritu ninin sira nian no hare liga ba jenerasaun sira. Grupu Homan Lisa Telu sai dalan ba komunidade sira, laos deit hatudu sira nia abilidade artístika excepsional maibé mós inspira ema seluk atu abraza tradisaun kultural sira.

Fasil tebes atu hetan fatin grupu nian tanba iha rohan fatin iha aldeia Caicasa, suku Maubara, Liquiça, ka bele kontaktu sira liu husi 76756322.

Produtu

Foto